Ruza - Nura Bazdulj Hubijar

 

Kratak sadržaj

Minja se nalazi u bolnici na internom odjelu, zbog reumatske groznice. Sa njom u sobi je baba Milja i teta Lucija, koje su joj je pomagale, jer se Minja teško kretala. Svaki dan u posjetu joj je dolazio njen momak Dinko, koji ju nervira, njen otac i brat Robi. Majka joj dolazi samo ponekad. Kada se Minjino stanje popravilo došli su joj prijatelji iz razreda u posjetu i poklonili knjigu "Mali princ". Ubrzo nakon toga Minja je puštena iz bolnice. U Čvorkovom zamku, kako je ona zvala svoju kuću, ju je dočekalo veselje. Poslije toga ona je čitala knjigu "Mali princ" koju je dobila od prijatelja. Bila je oduševljena tom knjigom, jer je Mali princ umro zbog svoje ruže. Oko deset sati kada je krenula na spavanje na prozoru je našla ružu. Ona je mislila da je ta ruža od Dinka i sutradan je zbog toga dopustila da je poljubi. Nakon toga, svake večeri je ruža bila na prozoru. Jedne večeri ruže nije bilo na prozoru i Minja je plakala zbog toga, ali je već sutradan saznala od brata da je Tahir pao dok je brao ruže. Tada je shvatila da  ruže ne ostavlja Dinko, već Tahir. Odmah je raskinula sa Dinkom. Malo nakon toga morala je ići na more i bila je tužna zbog toga, jer je jer je mislila da će je Tahir zaboraviti.  Međutim, nije je zaboravio, kada se vratila kući ruža je bila na prozoru. Dok je ona bila na moru Tahiru je umrla mama. Minja je otišla sa bratom da mu izjavi saučešće. Nakon četrdeset dana Tahir se morao preseliti kod tetke u Višegrad, jer je maloljetan ne može živjeti sam, a Minji je ostavio poruku na kojoj piše "Please, love remember".

Vrsta književnog djela:

Dječiji roman

Kompozicija: 
Uvod- Minja je u bolnici
Zaplet- Minja je dobila knjigu "Mali princ" i čita je
Vrhunac- Minja svake noći dobija ruže i misli da su od Dinka
Rasplet- Ona saznaje da su ruže od Tahira
Kraj- Tahir ide kod tetke
Tema:
Minjina prva ljubav

Vrijeme radnje: 
Minjin 8. razred i raspust

Mjesto radnje:
bolnica, Travnik

Likovi: 
Minjina majka Jelena, Minjin otac Zlatan, Robi, baka Milja, teta Lucija,sestra Mira, doktor Drapić i doktor Marić, sin i snaha bake Milje, doktorice Bahra, školska razrednica Slavica, školska nastavnica Sosa, Tahirova majka, Zoka Mišić, Senka, Lidija, Suada

Karakterizacija likova:
Minja - Vezana za oca, voli pažnju i romantiku, maštovita...
Dinko - Nije nemaran, nema nimalo ležernosti, bogat...
Tahir - Romantičan, vrijedan, namrgođen, usamljen...
Jelena - Egoistična, sebična, brine samo za svoj izled...
Zlatan - Brine o svojoj djeci za razlikuod Jelene...
Robi - Minjin brat..
Milja - Voli pomagati...
Lucija - puna ljubavi, nježna osoba...

Stilske figure: 
Epiteti: Bijeli, čupave, tamne, stari, lagani, zeleno, mlado, maloj...
Poređenje: "Svima kao da je maca jezik pojela." ; "Na momenat mi se zacrni pred očima kao da ću se onesvijestiti."...

Ideja:
Ne treba sakrivati svoju ljubav prema nekome, pogotovo kada se voli čitavim srcem. Malenim stvarima i znacima pažnje možemo osvojiti nečije srce

O piscu: 

Nura Bazdulj Hubijar poznata je bosanskohercegovačka književnica. Rođena je 20. avgusta 1951. godine u Foči. Djetinjstvo provodi u Sarajevu, gdje se i školovala te završila studij medicine. Nakon studija preselila se u Travnik, gdje i danas živi i radi kao ljekar i specijalist medicinske mikrobiologije. U književnosti se pojavila zbirkom pjesama za djecu “Ja, slavni Ja” 1988. godine. Nakon toga napisala je roman za mlade “Ruža”, objavljen 1990. godine, koji je sada uvršten u lektiru, dok su neki njeni tekstovi uvršteni u čitanke. Nura Bazdur Hubijar suradnik je mnogih dječjih listova, pa piše za Male novine, Lastavice, Vrelo Bosne i Palčić, te za časopis Most, Odjek i Bosanska vila. Osim navedenih, napisala je i još mnogo romana, među kojima su i “Amanet”, Baš mi je žao, “Kako sam ribu naučio da pliva”, “Šta te muči, Tamaguči”, “Kad je bio jul” i druge. Nura Bazdulj Hubijar je za svoj književni rad dobila mnogo priznanja, među kojima su Zlatni prsten s brilijantom za Ženu godine ‘97. i to za oblast umjetnosti te književna nagrada V.B.Z.-a. Njena djela preveden su na njemački, norveški i holandski jezik, jedan od njenih romana snimljen je kao film u tehnici za slijepe osobe, a predstava drame “Braća” premijerno je izvedena 1998. godine u Zenici.